1451443 posjetitelja
Prodajte psa
Odredbom članka 21. Odluke o držanju pasa i postupanju s psima i mačkama lutalicama («Službeni glasnik Grada Starog Grada «, broj: 8/03, 8/04 i 1/08) propisano je da je posjednik psa dužan očistiti javnu i drugu sličnu površinu koju je onečistio njegov pas. U protivnom može se kazniti novčanom kaznom u iznosi od 500,00 do 2.000,00 kuna ....
Kapa "Hajduka" za pobjednika "Faros Maratona"
Da pobjednik ovogodišnjeg 35. jubilarnog "Faros Maratona 2010", Mark Warkentin iz SAD-a, pored službenog pehara MPHDP dobije i neuobičajeni dar, pobrinuo se, a tko drugi nego naš Juroslav Harašić, vatreni navijač "Hajduka" i hrvatske reprezentacije. On je, naime, odmah po dolasku na cilj, uz uobičajene čestitke pobjedniku ovogodišnjeg "Faros Maratona" darovao kapu HNK "Hajduk". Tko kaže da "Faros Maraton" i "Hajduk" ne žive vječno!
Divovoski pomidor
Promjera 16 cm i težine 95 dkg (dobota kilo) ovaj se pomidor može svrstati u najveće ikada ubrane na našem području, a i šire. Ponosni vlasnik ovoga divovskog pomidora - naš mještanin Mario Radonić kaže nam kako biljku uopće nije zalijevao. A što bi tek bilo da je!?
Window art by Maca Plančić
Za Starogradsku slikaricu Maricu (Macu) Plančić nepresušni su izvori inspiracije. Da se slikati može svugdje i na svemu, dokazuje i ova fotografija na kojoj vidimo Macinim kistom i maštom oslikani, ni više ni manje, nego obični, svakodnevni kućni prozor. Prozor u svijet, rekli bismo, a zahvaljujući Macinoj mašti i prozor u umjetnost - što bi rekli stari Grci - window art.
Polja žuka
Žuk ili brnistra simboli su Dalmacije i Mediterana. Ova divlja samonikla biljka žarko žutih cvjetova raste svugdje, a najviše uz more. Na fotografiji vidimo polja žuka na predjelu "Stračine" poviše Selaca na otoku Hvaru. Na ovom prostoru, žuk je nakon požara "zamijenio" prijašnju vegetaciju.
U zdravom tijelu zdrav duh
Vjerovatno pod tim ili nekim drugim sličnim sloganom, ova skupina turista-ranoranilaca, ispred hotela "Levanda" konzumira svoj "obrok" jutarnje gimnastike. Neka nama naših i stranih gimnastičara ... glavno da je sezona počela ...
Godišnjica rođenja don Šime Ljubića
Don Šime Ljubić (Stari Grad na Hvaru, 24. svibnja 1822. - Stari Grad na Hvaru, 19. listopada 1896.), župnik, hrvatski arheolog, povjesničar i biograf. Studirao je teologiju u Zagrebu, a povijest i slavistiku u Beču. Bio je upravitelj Arheološkog muzeja u Splitu, a boravio je u Mletačkim arhivima gdje se skupljao građu koju je kasnije objelodanila JAZU ...
In memoriam: Josip Pupačić (1928. - 1971)
Hrvatski pjesnik Josip Pupačić, na današnji dan (23. 05. 1971.) stradao je u zrakoplovnoj nesreći na otoku Krku. Najpoznatija pjesma mu je "More". Pročitajte je u rubrici "saznajte više".
Crkvina (Parietaria officinalis)
Zadnjih dana slušamo upozorenja sa radija i televizije da je velika mogućnost alergije na biljku zvanu crkvina, naročito se to odnosi na naš primorski kraj. Kako nismo poznavali biljku sa tim imenom krenuli smo u potragu ...
Grupa "Riva" pobijedila na Euroviziji
Sastav je debitirao na festivalu Zagrebfest 1988. s pjesmom "Zadnja suza" (glazba Dalibor Musap - tekst Emilija Kokić), a već početkom 1989. godine kao predstavnica Televizije Zagreb na Jugoviziji u Novom Sadu izborila je nastup na Pjesmi Eurovizije. Riva je s pjesmom Rock Me (glazba Rajko Dujmić - tekst Stevo Cvikić) osvojila 1. mjesto na Pjesmi Eurovizije održanoj 6. svibnja 1989. godine u švicarskoj Lausanni.
30. 04. 1875 - rođen Vladimir Vidrić
Na današnji dan 1875. godine rođen je Vladimir Vidrić - hrvatski književnik. Poznat po lirskoj poeziji od koje su mu najpoznatije pjesme "Pejsaž 1 i "Pejsaž 2". U rubrici "saznajte više" pročitajte njegovu pjesmu "Pejsaž 1".
Domoći skuonsi - dvije o ulju
"Uje svarhu vodie" - ako za nekoga kažemo ovu uzrečicu, to znači da je to čovjek kojio se pravi pametan, koji teži da se poštuju samo njegove zamisli taman one i ne bile dobre. Bilo je takvih nekada a ima ih i danas ...
Pince (sirnice) - uskršnji kolaći
Na Veliku subotu, dan prije Uskrsa tradicionalno se prave pince na našem otoku, pa tako i u Starom Gradu. Nekada su se žene bojale da im ne ukisnu, ali danas sa ovim kvascem nema problema. Za napraviti tijesto potrebno je: jaja, šećer, svinjska mast, kvasac, mirodije (vanilija, kore limuna, sok naranče i obavezno ružino ulje).
Oblikuju se u obliku lopte. Ako se želi napraviti garitula onda se savije kolać i u sredinu stavi jaje.
Dan poslije - o vodi
Iako se jučer 22. ožujka slavio Dan voda ni danas nije kasno darovati čitateljima ove rubrike jednu davno složenu pjesmu o vodi. Neki će čitatelji biti zadovoljni pjesmom, a drugi će reci. "Zar opet?" ...
Obilna cvatnja kamelije
O kameliji smo već pisali pa se nećemo upuštati u pojedinosti o njoj. Čini nam se važno istaći da podnosi i niže temperature, te da ne zahtjeva neku pretjeranu njegu. Nikada kao ove godine nije nam podarila više cvjetova. Mali grm ima cvjetova koliko i lišća. Nismo ih brojili, ali procjenujemo da ih je oko 200.
Psi hodači - gospodari vozači
Uobičajeno je i normalno da gospodari uzmu svoje ljubimce pse i da krenu u šetnju. Medutim u zadnje vrijeme često srećemo automobile koji polako voze a za njima trče njihovi ljubimci, psi. Nova moda ili komoditet danasnjeg suvremenog čovjeka?
Domoći skuonsi - iša je na kvasinu
Kvasina je po pravohrvatsku vinski ocat, a mi rečemo da je to ljuto ili uzjućeno vino. Vinski ocat se upotrebljava za salate, kuhanje brudeta i pašticade, kiseljenje kapulice i ljutike. U pučkoj medicini služi za raznorazne obloge, ako ne daj Bože uganemo nogu, ruku i sl. Ne upotrebljava se prirodna već razblažena sa vodom.
Razblažena može poslužiti za pranje ultrapastnih predmeta (namještaja) te niklovanih površina (stednnjaka). Ali kad za nekoga recemo da je /iša na kvasinu/ to drugim riječima znači da je skrenuo pameću, a to svakako nije dobro.
Godišnjica smrti Ante Biankinija
Ante Biankini (Stari Grad, 31. kolovoza 1860. - Chicago, 9. veljače 1934.), hrvatski liječnik i političar. Djelovao je u Starom Gradu, a od 1898. godine u Chicagu kao suradnik znamenita kirurga J. B. Murphyja te je bio docent kirurgije na sveučilištu Sveučilište Nordwestern ...
10 načina kojima sebe možete dovesti do ludila
Ništa, zapravo, nije onako kako bi trebalo biti. Sve ono što su nas naučili da smatramo uobičajenim će nas na kraju isfrustrirati do ludila. Zato što nemamo kontrolu nad njima, a obično je dovoljno samo malo promijeniti perspetkivu ...
Al troke recesija
U eri raznoraznih restrikcija, recesija, harača, otkaza, štrajkova, nezaposlenosti, prosvjeda, istraga, afera i drugih nedaća "Lijepe nam Naše", u domu jednoga od naših vjernih posjetitelja blaguju se trije. Ove crvene ribice koje tako ljupko izgledaju na priloženoj fotografiji, za nekoliko će trenutaka završiti u bespućima probavnog trakta nekolicine provjerenih "bonkulovićih". A zatim će uslijediti finale u obliku "dobre kapljice"... Još samo da naši pobijede Poljake ...
Mast na kruh - naši kroasani.
Mast na kruh - naši kroasa niRadovali smo se Božiću na sto načina, ali najviše što će biti više hrane i više slastica. Oko Božića klale su se svinje. Topilo se salo i dobivala mast. Bilo je čvaraka, kulinčićih (naše kobasice), koje su se negdje na otoku Hvaru zvale i nadivenice ...
Dalmatski jezik
Dalmatski jezik je danas izumrli jezik koji se govorio na obalnom prostoru današnje Hrvatske i Crne Gore. Ovaj jezik je specifičan po tome što se zna točan trenutak njegova nestanka, a to je 10. lipnja 1898. kada je poginuo zadnji govornik ovog jezika Tuone Udaina Burbur ...
Sveti Mihovile Arkanđele
"Sveti Mihovile Arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda zlih duhova. G.G. 2006." Ovaj natpis uklesan je ispod niše na pročelju zgrade Župnog ureda Svetog Stjepana I. pape i mučenika u Starome Gradu. Autor vitraja (na fotografiji) je samoborski slikar Branimir Dorotić.
Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009. održavalo se u Hrvatskoj. Natjecanje je otvoreno u Splitu, 16. siječnja 2009. u Spaladium Areni, a održavalo se u još 5 gradova: Osijeku, Varaždinu, Zadru, Poreču i Zagrebu. Finale se igralo u Zagrebu, u dvorani Arena Zagreb, 1. veljače 2009. Trećeplasirana momčad je Poljska koja je pobijedila europske prvake Dance, dok je prvak olimpijski prvak Francuska koja je u finalu pobijedila Hrvatsku.
Mala Floramye - praizvedba pred 84 godine
Na današnji dan, 14. siječnja 1926. godine u Splitu je održana praizvedba operete Ive Tijadrovića" Mala Floramye". Ivo Tijardović (Split, 18. rujna 1895. - Zagreb, 19. ožujka 1976.), hrvatski skladatelj, literat i slikar. Glazbu je učio u Splitu i Beču, gdje je studirao arhitekturu. Završio je Dramsku školu u Zagrebu. Bio je ravnatelj Opere te prvi intendant splitskog HNK, intendant HNK u Zagrebu i ravnatelj Državnoga simfonijskog orkestra poslije filharmonije.
Japanska jabuka (kaki)
Japanska jabuka ili kaki, voće je iz dalekog istoka. U vrtovima našega grada ima nekoliko stabala ove egzotične voćke, od kojih je najpoznatije ono u vrtu Danijela Bajića u neposrednoj blizini Dječjeg vrtića odnosno zgrade zv. Lega.
Tko zna koja je ovo biljka?
Pogledajte pažljivo ovu fotografiju. Biljka koju prikazuje fotografirana je na putu za "Likorovu kuću" u šumi na brdu Budinjac. Raste iz zemlje, nema stabljike i ima oblik cvijeta koji se nalazi u razni zemlje. Listovi ili latice debeli su oko 2-3 mm i na dodir se lome poput mesa gljive. U sredini se nalazi okrugla loptica (kao vreća) sa rupom na vrhu. Ako netko zna o čemu (o kojoj biljci) se radi neka se javi na adresu grad@stari-grad.hr.
I kamenje govori
Jedan je naš sumještanin pod ovm nazivom prošle godine prezentirao javnosti izložbu fotografija kamenih kućica, trimih, gustirnih, kamenicih i inih djela ljudskih ruku u kamenu. Ovo što vidite na fotografiji nije djelo ljudskih ruku nego majke prirode. Na glatkoj kamenoj ploči postojeće šare kao da prikazuju kompoziciju osmišljenu i oživotvorenu potezima kista nekog apstraktnog slikara.
Deset razloga da prespavate ‘najluđu’ noć
Ako izbjegnete tulumarenje i svojem tijelu priuštite normalan san, sutradan ćete izgledati puno bolje od onih koji su cijelu noć bančili. Ako ste se naguštali dočeka Nove godine, ludih tuluma po hotelima i stanovima, prebučnih i riskantnih silvestrovanja na otvorenom ili jednostavno niste za ovaj doček uspjeli naći odgovarajuće društvo, ne tugujte ...
Domaća Božićna zvijezda
Božićna zvijezda poznata je ukrasna biljka karakteristična za ovo doba godine. Često je daruju u raznim prilikama. Ova "Božićna zvijezda" na fotografiji, naravno nije prava, ali je vrlo nalik na onu originalnu koju često tako skupo plaćamo. Radi se o najobičnijoj domaćoj planiki koja se eto, u ovo doba godine, zna poigrati svojim bojama, podsječajući nas neodoljivo na pravu Božićni zvijezdu. I što je najvažnije, puno duže traje.
Prvi arčižuli
Arčižul ili narcis cvijeće je ranog proljeća. Obično cvjeta u siječnju i veljači, a u ožujku ga zamjenjuje pitomiji brat po nazivu sunovrat. Arčižuli na fotografiji prvi su vijesnici proljeća i cvjetaju već u prosincu. Po izgledu su sitni i neugledni, malih cvjetova, ali zato intenzivna mirisa. Neki ih zovu "rudinski" jer ih tamo najviše ima.
Novogodišnja čestitka gradonačelniku Grada Staroga Grada gospodinu Ibrahimu Hadžibajriću
Gradonačelnik Grada Staroga Grada danas je dobio novogodišnju čestitku. Dobio ne dobila jer naslovljena je na GRAD STARI GRAD G. IBRAHIM HADŽIBAJRIĆ NOVO RIVA BB 21460 STARI GRAD.
Badnjak
Ime Badnjaka povezano je s riječju "bdjeti" (stsl. bad) budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog samog običaja bdjenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom.
Sudbina jedne lumbrele
Ovih dana (za razliku od unutrašnjosti gdje pada snijeg) neprekidno nam lije uporna i dosada kiša. A po kiši se nose kišobrani, zar ne? No, kad još uz kišu zapuše i jak vjetar, događa (nam) se nešto slično ovome što vidimo na priloženoj fotografiji. I najjaći i najskuplji kišobrani završe - u smeće ... polomljenih žica ...
Zaboravjeni ordenj - bandiruola
Pred Božić obicno su težaci na našem otoku, a tako i u Starom Gradu pretakali vino. Na dnu bačava nataložila bi se tzv. /feca /koju je trebalo ukloniti da bi vino bilo dobro i da se ne bi pokvarilo. Kroz /purtelu /(otvor na bačvi) zgusnuta masa, talog - /feca /izvukla bi se vani, nakon toga prale su se bačve. Upravo za pranje bačava služila je /bandiruola. /To je bio štap dug oko dva metra, na vrhu kojega je bila pričvršćena jedna krpa. Unutrašnjost bačve bi se zalila vodom i tom bandiruolom pralo. Drvene bačve su zamijenili rosfraji i bandiruole ničemu već ne služe.
Fly Me to the Moon
"Fly Me to the Moon, and let Me play among the Stars" pjevao je pedesetih prošlog stoljeća, planetarno popularni Frank Sinatra. Na ovoj fotografiji, jedinu prepreku romantičnom letu na Mjesec predstavlja ovaj "starinski" prozor. Zato, oni koji ovo budu čitali, neka u svojoj mašti uklone prepreku, polete prema Mjesecu i pridruže se dobrom starom Franku ...
Vrijeme je za gljive
Ovih dana žitelji našeg otoka hitaju u šume, na livade i pašnjake tražeći gljive. Po našim saznanjima najžešći su Doljani. Kod njih se to znanje prenosi sa koljena na koljeno. Oni sve gljive nazivaju pečurve. Iako po pričanjima dobrih poznavatelja i berača gljiva ima nekoliko vrsta jestivih na otoku: rujnice, pečurke i vrganji.
Domoći skuonsi - /namozila se maška na pavier/
Namozit - namaziti, maška - mačka, pavier - traka koja je umočena u tekućinu (ulje, petrolej i sl.) i koja se na vrhu zapali) Život nam donosi lijepe i ružne stvari. Lakše se naviknuti na lijepo, nego na ružno. Teže je za onoga koji se naviknuo na lijepo prihvatiti ružno. U tom se smislu upotrebljava ovaj izraz: "Namozila se maška na pavier", što doslovno znači da se čovjek naviknuo na lijepo. Obično se to upotrijebi u šaljivom tonu.
Hibisk - kineska sljezolika ((Hibiscus)
U više navrata smo pisali o ovom prelijepom cvijetu, ali sada o jednom neobičnom otkriću. Naime hibiskusa ima više boja. Najčešći su crveni, žuti i roza. Imali smo crvenog i žutog. Prvi cvjetovi su takvi i bili. No, nakon ljeta umjesto žutih cvjetova pojavili su se narančasti. O čemu svjedoči slika u prilogu. Dobro je znati, ukoliko želimo imati hibiskus naračastih cvjetova samo trebamo staviti žutog pored crvenog.
Jesen ...
Evo jedne fotografije koja govori više od tisuću riječi: j e s e n ...
Gđa Maca za Bandića
Počela je izborna utrka za predsjednika RH. I kako bi to bilo kada se naša sugrađanka Marica - Maca Plančić u istu nebi uključila, naravno opet na "svoj način". Dakako ne kao kandidat, nego kao "simpatizerka" jednog od njih. Kojega - nećemo reklamirati, jer to jasno pokazuje fotografija izloga njezine galerije na uglu Srinje kole i ulice Ante Starčevića.
Zaboravjeni ordenj – furketa
Na počietku dvodesetega vika sve žene su imale daleke vlose. Plele su iznose jednu pletenicu koju bi savile u /kokun. /Kokun je bi iznad čupice. Furketima bi se nabolo kokun i tako učinilo da pletenica šoldo stoji. Furkete su bile od žice, savijene na oko dvo centimetra razmaka sa jednakin krajen. Bile su malo nagrišpone da se sklizidu. Ča ćedu non sad furkete kad žene nosidu većinuon krotke vlose!
Domoći skuonsi - /na šće sarca/
Kad nam liječnik preporuči vađenje krvi i kad se odlučimo to učiniti onda moramo biti "na šće sarca", drugim riječima moramo biti natašte, što znaci ništa ne jesti prije vađenja krvi. Obično stariji ljudi kad prime neku ne dragu poruku, ili kad nešto neugodno dozive, još im je gore kad im se to dogodi "na šće sarca".
Bugenvileja (Bougainvillea glabra)
Malo koji turist će otići iz našega grada a da nema zajedničku fotografiju sa ovim cvijetom. Plijeni on svojom ljubičastom bojom, svojim raskošnim cvjetovima, a često i svojom veličinom. Posebna zanimljivost ovoga cvijeta je da cvjeta tri puta.
Domoci skuonsi - pas kozi diver, projcu brat
Pas je pas, koza je koza, prosac je svinja, a diver je muževjev brat. Istina je da se diver u nos malo govori, ali u ovemu slučaju jie. Kako pas kozi ne more bit diver, jer nisu u rodu, a ni sa projcen nikako ne more bit brat, tako se ovo reče kad želimo izbjegnut da smo sa nikin u rodu. Pogotovo ako bi se radi tega mogli posromit. Ovako bi se tuo moglo reć: "Uon ti je meni pas kozi diver, projcu brat!" Umisto: "Nismo mi u rodu."
Pričam ti priču ...
Život naših težocih nikada nije bio lak. Od ranih jutarnjih do kasnih večernjih sati, u svim godišnjim dobima, njihov se radni dan odvijao u polju i oko njega. Pripuvonje, koponje, rizonje, polivonje, šuferovonje, omanivonje, označili su njihov teški i naporni rad, pun frižih, trudih i nevoje. Šjuola ovoga davno iznošenog i odbačenog postola nekog našeg anonimnog težoka na priloženoj fotografiji, kao da govori više od riječi ...
Prva blagdanska čestitka
Dana 13. listopada u Grad Stari Grad primljena je prva ovogodišnja blagdanska čestitka.
Gđa Maca ne posustaje
Već smo u nekoliko navrata pisali o našoj sugrađanki - likovnoj umjetnici gđi Marici (Maci) Plančić, koja na pomalo nebičan i osebujan način izražava svoje stavove o aktualnim događanjima u Starome Gradu ...
A di smo mi ... ?
Udruga Mladih Kaldir (Istra), 11. listopada 12009. organizira festival poljoprivrednih proizvoda pod nazivom 1. Fešta od fruti. Cilj festivala je promocija Kaldira i kaldirskog voća. Festival je osmišljen kao izložba voćnih proizvoda i prerađevina, poput kompota, marmelada, džemova, sokova, vina, rakija, kolača i raznih jela u kojima se koristi voće ...
Zaboravjeni fruti - karobeli
Pogledajte fotografiju. Na stotine kilograma otpalih rogača propada, jer ih kod nas nitko ne bere, ne otkupljuje, ne prerađuje. Istovremeno, u gotovo u svakoj našoj prodavaonici možete kupiti mljevene rogače iz Turske, Maroka, Tunisa, Grčke ...!?
